Što ako mi se ne svidi tvoj dizajn?

U mojoj dugogodišnjoj karijeri dizajnerice, nikada me nitko nije izravno upitao ovo pitanje. Ipak, znam da je to pitanje broj 1 na umu kojih klijenata kada odlučimo surađivati. Kako to znam? Zato što mi neki od njih to priznaju tek na kraju uspješnog projekta:

“Bilo me malo strah jer nisam znao što očekivati, ali ispalo je odlično!”

“Nisam imala pojma kako ćeš moje šture informacije pretvoriti u ovako nešto.”

Shvaćam koliko je strašno naručiti uslugu i nemati pojma kako će to na kraju ispasti. Osjećam se tako svaki put kad uđem u frizerski salon. Što ako frizerka ne shvati što želim? Što ako izađem sa frizurom dječaka i moram je sama popravljati?

Srećom, provela sam godine usavršavajući svoj proces dizajna da bih bila sigurna kako će moji klijenti dobiti upravo ono što im treba, i biti ne samo zadovoljni, već oduševljeni s rezultatima koje im pružim. Evo što sam naučila, i kako i ti možeš osigurati da dobiješ najbolji mogući dizajn.

Što znači “dobar dizajn”?

Mnogi klijenti misle da je najbitnije da se dizajn svidi njima i bliskim osobama, no iako je to lijepa nuspojava, to nije najvažnije. Razlog zašto radimo dizajn je da bismo privukli tvoje idealne klijente – oni su ti koji trebaju razumjeti i prihvatiti taj dizajn.

Ponekad poduzetnici imaju mnogo zajedničkog sa svojim klijentima pa je prirodno da ako se njima nešto svidi, da će se i njihovim korisnicima također svidjeti. U svakom slučaju, bitno je ući u glavu svog idealnog klijenta i stvoriti nešto što će njima biti privlačno i ugodno za korištenje.

Znam koliko je teško prepustiti uzde profesionalcima. Radiš na ovome brandu od prvog dana i nitko na svijetu ne zna o tvojoj tvrtki ili udruzi koliko i ti. Imaš vrlo vrijedne i korisne informacije i uvide. S druge strane, dizajneri imaju znanje teorije dizajna, psihologije kupaca, tehnologije, kao i hrpu iskustva iz prakse s projektima vrlo sličnima tvojem.

Kombiniranjem njihovih supermoći, poduzetnici i dizajneri mogu stvoriti vizualno privlačan i dugovječan brand s kojim će se klijenti povezati, i koji će se isticati u odnosu na konkurenciju – ali samo ako oboje preuzmu odgovornost nad svojim područjem.

Miješanje u dizajnerske odluke na temelju osobnog ukusa je recept za uludo trošenje novca. Ako misliš da sam(a) možeš bolje, čemu uopće plaćati dizajnera?

To ne znači da nemaš nikakvog izbora. Ne tvrdim da trebaš prepustiti kontrolu nad svojim brandom prvoj osobi koja naiđe. Tvoja je odgovornost odabrati stručnjaka ili stručnjakinju koji razumiju tebe i tvoj posao i ta osoba mora biti u stanju stvoriti dizajn vizualnog identiteta i web stranice koji najbolje odgovara tvom brandu.

Jednom kad pronađeš dizajnera/icu kojem možeš vjerovati, bit će lakše prepustiti im odgovornost i dozvoliti im da daju najbolje od sebe. Evo kako to učiniti.

1. Zaposli dizajnere čiji radovi ti se sviđaju

Vratimo se malo na moja horor iskustva s frizerskim salonima. Prvi salon koji sam posjetila u životu preporučila mi je mama. Bila sam tamo par puta, ali nisam se usrećila. Posljednji put završila sam s frizurom 8-godišnjeg dječaka, umjesto bodljikavim “ježićem” punk tinejđerice. Bila sam toliko razočarana da se nikad nisam vratila.

Prošle godine ponovno sam se zaželjela kratke kose i potražila sam preporuke. Jedna od mojih prijateljica preporučila mi je super salon iz kojeg je uvijek izlazila s fora, asimetričnim frizurama i predložila je da odemo zajedno. To je bio prvi put da sam iz salona izašla u potpunosti zadovoljna. Napokon sam pronašla frizerku kojoj mogu vjerovati!

Problem s prvom pričom je što je to bio salon moje mame. Bez uvrede mamama, ali 20 godina razlike je mnogo kad se radi o modi. Moj novi salon preporučila mi je žena mojih godina sa pomalo sličnim stilom.

Kakve to veze ima s dizajnom?

Dizajn bi trebao biti objektivni proces rješavanja problema, i mi dizajneri trudimo se da bude tako. No biti stručnjak ne znači zanemariti svoju ljudskost i osobni stil. Svaki dizajner ima jedinstveni pogled na svijet i svoju dizajn filozofiju prema kojoj živi i djeluje. Dva dizajnera mogu stvoriti drastično različita rješenja za isti problem – oba jednako vrijedna.

Sigurna sam da bi neki drugi dizajner odveo dizajn logotipa za Savarakatini u potpuno drugom smjeru, ali klijentica je odabrala mene pa je završila s logom koji ima rep!

Najbolji pokazatelj stila dizajnera je njihov portfolio. Ako ti se sviđa što su uradili za druge klijente, svidjet će ti se i ono što naprave za tebe. Nemoj dogovoriti posao s nekime samo zato što je simpatična osoba, ako ne znaš mogu li dobro odraditi posao. Prisiljavanje dizajnera da se prilagodi stilu koji im ne leži je frustrirajuće.

(Moj portfolio pogledaj ovdje)

2. Misli na idealnog klijenta

Glavni zadatak vizualnog identiteta je privući pozornost tvojih klijenata i zadobiti njihovo povjerenje. Nije bitno što tvoja mama misli, osim ako je ona u tvojoj ciljanoj publici. Nije bitno što tvoji prijatelji misle, osim ako su oni u tvojoj ciljanoj publici.

Neće se svakome svidjeti tvoj logo/web stranica/naslovnica knjige i to je u redu – dok god se sviđa ljudima kojima je namijenjeno.

Drugi glavni zadatak tvoj vizualnog identiteta je odbiti ljude kojima se tvoj rad ionako ne bi svidio. Ako netko nije dobar klijent za naše proizvode ili usluge, trebamo im to dati do znanja što prije, da ne bi tratili svoje vrijeme i novac. (Na primjer, ja to upravo radim ovim tekstom.)

Gore prikazani Savarakatini logo nije za bake. Nije ni za djecu. Nije ni za Stepfordske supruge ili vozače kamiona. Namijenjen je jakim ženama poduzetnicama koje cijene čudnovati smisao za humor i žele se više zabavljati. Ako tvoj brend izaziva polarizaciju, tj. ako ljudi imaju ili izrazito pozitivnu ili izrazito negativnu reakciju na njega, to je dobar znak. Znači da tvoj brand ima duha.

3. Što više informacija pružiš na početku, to će dizajn biti bolji

Na početku svakog projekta, svoje potencijalne klijente ispitujem da mi kažu što više o svojoj tvrtki, projektu, ciljanoj publici i dugoročnim poslovnim planovima. Također prolazimo zajedno kroz proces definiranja brand strategije (prema metodi koju sam opisala u svojoj knjizi “The Human Centered Brand”). Te informacije omogućavaju im da prodrem u srž branda, postavim se u položaj njihovih idealnih klijenata i odaberem vizualne elemente koji su u skladu s vrijednostima i emocijama koje klijent želi komunicirati svojoj publici.

Kad isporučim prijedlog dizajna klijentima, obično kažu nešto u stilu:

“To je TO! Točno ono što sam zamislio!”

ili još češće:

“Ne bih se nikad ovoga sjetila, ali baš je to što sam htjela!”

Kao da im čitam misli! No časna riječ, nisam telepat. Samo čitam bilješke s naših sastanaka i razmišljam o problemu sa više točaka gledišta – mojeg, njihovog i njihovih klijenata.

Nepotpune informacije znače da dizajn neće ispuniti sve ciljeve koje bi trebao. Zato je bitno biti iskren i objasniti što stvarno misliš, a ne što misliš da želiš. Da nije žalosno, bilo bi smiješno koliko puta su mi klijenti rekli da žele “jednostavan i minimalan” dizajn, pa na kraju nisu bili zadovoljni s prijedlogom jer mu je “falilo ukrasa“. Nemoj tražiti minimalizam ako to nije ono što zaista želiš.

4. Pokaži vizualne primjere

Kad idem na šišanje, isprintam hrpu slika na kojima su frizure koje mi se sviđaju i kažem frizerki da napravi ono što bi bilo najbolje za moju kosu i oblik lica – jer to je njen posao. Bilo bi teško opisati što mi se sviđa riječima.

Moji klijenti često koriste riječi kao “jednostavno” i “moderno” ne znajući što to zapravo znači u vizualnom smislu. Posao dizajnera je da dešifriraju te pojmove i pretvore ih u simbole, boje i kompozicije. Ako se slažemo što znači riječ “jednostavno”, bit će sve u redu. Problem nastaje kad ti misliš na jednu stvar, a ja na nešto sasvim drugo. Da bismo spriječili nesporazume, pokaži primjere vizuala koji tebi predstavljaju te kvalitete. To mogu biti web stranice, izresci iz časopisa, Pinterest albumi itd.

Svrha ovih vizualnih primjera nije napraviti dizajn koji izgleda kao oni, već razjasniti u kojem smjeru projekt treba krenuti. “Jednostavno” ništa ne znači. No ako mi kažeš da ti se sviđaju Apple, Nike i Twitter logotipi, to već nešto znači – u ovom slučaju, logotip jedinstvenog oblika u jednoj boji, koji je prepoznatljiv čak i ako naziv tvrtke nije prisutan.

Izrada moodboarda je efikasan način za komuniciranje vizualnih primjera

U većini slučajeva moodboard izrađujem sama, no ponekad mi klijenti u tome pomognu, ako žele biti uključeni u taj proces. Moodboard je digitalni dokument ili web stranica koja sadržava primjere fotografija, ilustracija, uzoraka, citata, palete boja, tipografije, kao i logotipa drugih tvrtki, koji prenose atmosferu, vrijednosti i emocije koje želimo komunicirati nekim brandom. Svrha moodboarda nije kopirati tuđe radove, već postaviti očekivanja za originalni rad koristeći vizualne primjere. Ako se klijent i dizajner usuglase oko moodboarda, velika je šansa da će i finalni dizajn biti uspješan.

5. Pruži koristan i što objektivniji feedback

Prije svega, bitno je da svi članovi tima koji donose odluke budu upućeni u projekt od samog početka i aktivno sudjeluju u svim njegovim fazama. Također na sastancima gdje se raspravlja o dizajnu trebaju biti prisutni svi čije mišljenje treba biti uvaženo. Naknadno upadanje osoba sa strane je kontraproduktivno i dovodi do sindroma “design by committee” (dizajn kojim upravlja odbor), koji najčešće rezultira konzervativnim rješenjem koje igra na sigurno i kojemu nedostaje snažna vizija.

Kod pružanja feedbacka najvažnije je biti iskren. Ako se premišljaš, reci da ti treba još vremena za odluku. Bolje je stati i pričekati da se dojmovi u potpunosti slegnu, nego popustiti entuzijazmu dizajnera (a mi znamo biti zaista entuzijastični i strastveni).

Ako ti se nešto ne sviđa, važno je argumentirati to razlogom. Zašto ti se to ne sviđa? Je li previše koorporativno, previše uštogljeno, previše ekstravagantno, itd..? Imaš li dojam da ne komunicira vrijednosti tvoje tvrtke ili udruge? Objasni zašto misliš da taj prijedlog nije dobar. Ako je razlog sasvim subjektivan (“to nije moja omiljena boja”), možda to nije relevantno za projekt.

Ne šaraj po prijedlogu dizajna i ne piši specifične napomene što dizajner(ica) treba promijeniti, na primjer “promijeni ovu boju u plavu”, “povećaj ova slova za 30%” i slično. Posao klijenta je da navede probleme koje uoči, a zadatak dizajnera je da te probleme riješi u skladu sa svojim stručnim znanjem. Prijedlozi koje klijenti šalju u većini slučajeva nisu dobra dizajnerska rješenja, što je za očekivati jer laici nemaju za to potrebnu teorijsku i iskustvenu podlogu. Umjesto toga opiši kako percipiraš rješenje: što ti upada u oči, što ti odvlači pozornost, kakav dojam ti dizajn daje.

Ako želiš zatražiti mišljenja ljudi kojima vjeruješ, preporučam da se ograničiš na one osobe koje odgovaraju profilu tvoje ciljane publike, tzv. fokus grupa. Ako više ljudi unutar fokus grupe neovisno o drugima navede iste kritike na dizajn, ili ne razumije o čemu se radi, to znači da zaista postoji problem koji treba riješiti. Ako se jednog osobi nešto izrazito ne sviđa, ali drugima se sviđa, radi se o subjektivnom mišljenju individue koje nije nužno uzeti u obzir. Nije moguće zadovoljiti sve ljude na svijetu i to nije svrha dizajna.

Neizvjesnost rezultata je temeljno obilježje kreativnog procesa

Naručivanje kreativnih usluga nas sve pomalo plaši jer ne možemo unaprijed znati što ćemo dobiti. Ni ja kao dizajnerica ne znam na početku projekta gdje će nas kreativni proces odvesti!

Unatoč tome, moguće je od kreativnog projekta dobiti upravo ono što je tvojoj tvrtki ili udruzi potrebno:

1. Temeljito pregledaj portfolio dizajnera i uvjeri se da sadrži radove u stilu koji ti se sviđa.
2. Usmjeri se na privlačenje idealnih klijenata i zadobivanje njihovog povjerenja, umjesto na zadovoljenje tvog osobnog ukusa.
3. Pruži detaljne informacije o svojoj tvrtki, projektu, publici i poslovnim ciljevima.
4. Pokaži vizualne primjere kad opisuješ željene estetske kvalitete svog brenda (npr. “elegantno”, “moderno”, “profesionalno”, “prirodno”).
5. Pruži korisne i što objektivnije povratne informacije na predloženo rješenje kako bi proces revizije trajao što kraće.

Otkada slijedim svoj razrađeni proces dizajna vizualnih identiteta o kojem sam detaljnije pisala, uspijevam dizajnirati logotipe i druge materijale s minimalnim brojem revizija, a moji klijenti osjećaju da ih zaista razumijem.

Veliki dio odgovornosti za uspjeh projekta leži u rukama dizajnera, no tvoj je zadatak izabrati pravu osobu za suradnju. Nadam se da će ti ovaj vodič biti od pomoći u odabiru.

Autorica: Nela Dunato

Brand dizajnerica iz Rijeke. Vodim dizajn studio koji pomaže malim tvrtkama – pružateljima intelektualnih usluga da se istaknu u masi i privuku klijente iz snova.

Ovdje pišem članke o dizajnu i kreativnom poduzetništvu. Više o meni...